Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Konzultacije su organizirali Centar za građanske inicijative Poreč (Hrvatska) i Documenta Zagreb (Hrvatska). Skupu je prisustvovalo 25 sudi onika/ ca iz organizacija za ljudska prava, udruga stradalih i nestalih, organizacija mladih, ženskih grupa, profesi onalnih udruga i lokalnih vlasti u Istri. Amir Kulaglić iz Srebrenice (BiH), Vesna Teršelič (Documenta, Hrvatska) i Eugen Jakovčić (Documenta, Hrvatska) bili su predavači, dok su skup moderirali Bisera Momčinović (Centar za građanske inicijative Pula, Hrvatska) i Goran Božičević (MIRamiDA centar Grožnjan, Hrvatska). Radio Pula, Tv Nova izvještavali su sa događaja. Novi list i Glas Istre su objavili razgovor s Amirom Kulaglićem autora Mladena Radića kao i tekst "Prekinuti šutnju i poricanje" autorice Tatjane Gromače.

International law and human rights.

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Crna Gora je zemlja kandidatkinja za punopravno članstvo u Evropsku uniju i zemlja koja je posljednje dvije decenije doživjela brojne transformacije. Crna Gora je dugo sublimirala dva strateška pravca. Jedan pravac koji je recidivjednopartijskog sistema, a kojije afirmisao ksenofobičnu sliku stvarnosti i bio osnova za bujanje nacionalizama i šovinizama, i drugi pravac koji je pretpostavljao otvaranja društva i prihvatanje vrijednosti razvijenih demokratija. U posljednjoj deceniji XX vijeka dominantan izraz crnogorske aktuelne politike bio je prvi pravac, dok su ideju otvorenosti i građanskih vrijednosti nosili opoziciono orijentisani independistički krugovi, tada u ozbiljnoj manjini. Na samom početku XXI vijeka, Crna Gora i definitivno utemeljuje evropske integracije kao neupitan strateški cilj. Danas, na crnogorskoj političkoj, pa skoro i društvenoj sceni, ne postoji niko ko osporava ovo opredjeljenje države i mogućnosti stvaranja funkcionalne demokratije na zahtjevnom putu integracija. Građani i građanke u Crnoj Gori dominantno vjeruju da su ekonomski prosperitet zemlje, kao i njihov ukupni napredak vezani za Evropu. No, put do punopravnog članstva je težak, dug i neizvjestan. Borba za izgradnju funkcionalne demokratije u Crnoj Gori, zasnovanoj na vladavini prava, biće i mukotrpan proces raskidanja sa mnogim opterećenjima prošlosti, a prvenstveno političko-finansijskim monopolima. A da bi taj naš put bio konačno uspješan i da bi razvili sposobnost da odgovorimo izazovima koji su pred nama, prvenstveno nam je potrebno znanje. Ova publikacija je mali doprinos znanju o Evropskom parlamentu i njegovim izvedenim stanjima. Crnogorski građani i građanke moraju shvatiti da je proces integracija i proces prenošenja državnog suvereniteta na evropske institucije. To zahtijeva i kontinuirano obrazovanje svakog našeg građanina i građanke ponaosob o pravima i obavezama koji proizilaze iz članstva, kao i institucijama koje sada oblikuju politike EU a u kojima će i naši građani i građanke učestvovati kada budemo punopravni član tog kluba. Evropska unija je živ organizam, koji se razvija u odnosu na razne okolnosti koje prate razvoj država članica i međunarodnih odnosa u svoj njihovoj složenosti. Unija će sigurno biti drugačija nakon prevazilaženja ekonomske krize sa kojom se trenutno bori. Novo iskustvo će donijeti nove potrebe razvoja, unaprijeđenje institucionalnog okvira i potrebu bržeg zaokruživanja evropskog prirodnog prostora u koji spadaju i zemljejugoistočne Evrope. Razvoj znanja je nezaobilazan i temeljan uslov bržih integracija i uspostavljanja funkcionalne demokratije, a ova publikacija ima namjeru da doprinese boljem razumijavanju određenih aspekata tih procesa. Samo oni koji shvate da su znanje i demokratija procesi moći će da prepoznaju smjerove sopstvenog i društvenog razvoja.

Legislative amendments.

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Projekat "Jednake šanse za sve medije" ima za cilj da doprinese kreiranju jasnih mehanizama kontrole državnog finansiranja i dodjele pomoći medijima, u skladu sa propisima Evropske unije i najboljim međunarodnim praksama i standardima. Dodatno, opšti cilj projekta je da doprinese podizanju svijesti zainteresovane javnosti o odgovornom trošenju novca iz Budžeta Crne Gore, ukazivanjem na odnos koji javni sektor u Crnoj Gori ima prema medijima, kroz novčana izdvajanja na osnovu ugovorenih usluga. Javni sektor, kao predmet istraživanja, po Zakonom o budžetu Crne Gore, obuhvata državne organe, opštine (jedinice lokalne samouprave), nezavisna regulatorna tijela, javne ustanove i privredna društva u kojima država ili opštine imaju većinski vlasnički udio, pravosuđe (sudove i tužilaštva), Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, i druge. U tom pravcu, Centar za građansko obrazovanje (CGO) je od februara do decembra 2014. godine, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, prikupio podatke koji se odnose na to kojim medijima, agencijama za odnose sa javnošću, produkcijskim kućama i agencijama za istraživanje javnog mnjenja, i u kojem iznosu, su organi javnog sektora na osnovu ugovora o pružanju usluga, specijaliziranih usluga ili po drugim osnovima uplatili novčana sredstva. Pored ovih nalaza, publikacija sadrži analizu medijskog normativnog i institucionalnog okvira, uporedna iskustva zemalja regiona i zemalja članica Evropske unije, kao i preporuke za unaprijeđenje postojećeg stanja. Projekat je pokrenut na bazi prethodnog rada CGO-a u ovoj oblasti, a koji svoje utemeljenje ima u dva godišnja izvještaja za 2011. i 2012. godinu pod nazivom: "Koliko i kome poreski obveznici plaćaju reklamiranje". Nalazi ovih istraživanja pokazali su da postoje brojne nejasnoće kada je pitanju finansiranje medija iz Budžeta, kao i potreba da se ova oblast uredi. Uočena je tendencija državnih organa da zadrže svoj uticaj na medije kroz selektivno i netransparentno finansiranje, čime se direktno ugrožava konkurencija kroz stvaranje nejednakih uslova za rad na tržištu, ali i vrši «suptilan» pritisak na uređivačku politiku. Nedovoljna transparentnosti ovog procesa i (ne)postojanje adekvatnih kriterijuma za raspodjelu sredstava, uz neizveden zakonodavni okvir dodatno negativno utiče na već prilično zabrinjavajuće stanje medijske scene u Crnoj Gori. Kada se ima u vidu da su organi državne uprave i lokalne samouprave u toku 2011. godine utrošili 2. 642.070,83 EUR za potrebe reklamiraja i oglašavanja po osnovu ugovorenih usluga, specijaliziranih usluga ili po drugim osnovima, dok je sa druge strane ukupno marketinško tržište i tržište oglašavanja 8-9 miliona EUR , evidentno je da u 2011. država bila veliki, ako ne i najveći pojedinačni igrač na tržištu i značajno uticala na prihode pojedinih medija, a samim tim i na njihovu održivost. U toku 2012. godine uočen je pad od gotovo milion eura u ovim troškovima, pa je tako ukupan iznos do kojeg je tima CGO-a došao 852.059.00 EUR , uz napomenu da se ovaj iznos odnosi samo na Vladu i Skupštinu Crne Gore, odnosno da ne obuhvata troškove lokalnih samouprava, kao što je to bio slučaj u istraživanju za 2011. godinu. Međutim, treba napomenuti da smanjenje troškova nije bilo rezultat uvaženih preporuka i napora da se ova oblast uredi, već dominantno limitanosti finansijskih kapaciteta samih državnih organa. Ovi nalazi CGO-a pobudili su pažnju i relevatnih međunarodnih aktera. Tako Evropska komisija u svom Izvještaju o napretku Crne Gore za 2013. godinu konstatuje: "Postoji zabrinutost u vezi sa dodjelom državne pomoći i finansiranjem oglašavanja u štampanim medijima u toku 2012. godine, koji nijesu u skladu sa pravilima o javnim nabavkama i mogu ugroziti konkurentnost na medijskom tržištu" Takođe, Izvještaj State Department-a o stanju ljudskih prava u 2013.godini navodi: «Privatni mediji su tvrdili da javna preduzeća otvoreno diskriminišu druge u korist «Pobjede», koja je u vlasništvu Vlade, kada je riječ o oglašavanju, iako ta novina ima manji tiraž i ograničeniji uticaj nego privatni konkurenti. Dana 20.februara, NVO Centar za građansko obrazovanje je izvjestio da je tokom 2012. godine «Pobjeda» dobila 93, 000 EUR (130, 000) od vladinih institucija za reklamiranje u odnosu na ukupno 21, 000 EUR (28, 000) koje su zajedno dobile tri druge privatne dnevne novine - Vijesti, Dan i Dnevne novine. Ova NVO je zaključila da ne postoje jasni kriterijumi po kojima vladine institucije biraju medije u kojima reklamiraju svoje aktivnosti, s obzirom da se taj izbor ne čini usklađen sa nezavisnim parametrima poput povjerenja javnosti, popularnosti, ili cijenovnim politikama tih kompanija» U cilju kontinuiranog praćenja ove oblasti, javila se potreba da se ponovo sprovede opsežno istraživanje kojim bi se prikupili podaci za 2013.godinu i analizom istih omogućili ažuriran i sveobuhvatan pregled raspodjele javnih sredstava medijima za tu godinu, kao i uporedna analiza u odnosu na prethodne nalaze.Istraživanje je dopunjeno konketnim preporukama (od strane lokalnih i međunarodnih stručnjaka) o tome kako da se obezbijedi transparentnost i koje kriterijume treba razmotriti pri dodjeli javnih sredstava za medije u Crnoj Gori, kako bi ovaj proces bio u skladu sa aquis communitaire u sferi slobode izražavanja i nezavisnosti medija, konkurencije, dodjele državne pomoći i javnih nabavki. Bez jasnog mehanizma za dodjelu državne pomoći medijima, distribucija ovih sredstava ima potencijal da izazove ozbiljne devijacije na medijskom tržištu i ugrozi funkcionisanje jednih, ili unaprijedi poslovanje drugih medija na diskriminatornoj osnovi i suprotno politici konkurencije EU. Posebno zabrinjava kada se javna sredstva koriste u takve svrhe. Građani i građanke, kao poreski obveznici imaju pravo da znaju kako se troše javna sredstva, kao i da li način raspodjele tih sredstava utiče na nepristrasno izvještavanje medija o državnim organima odnosno u kojom mjeri ta raspodjela (ne)podržava pluralizam medija. Ovaj izvještaj ukazuje na postojanje mehanizama kojima se može vršiti kontrola i pritisak na medije i nudi preporuke kojima bi se prekinula loša praksa, koja građanima Crne Gore uskraćuje pravo na slobodne i nezavisne medije, koji mogu tačno i nepristrasno izvještavati o aktivnostima vlasti, političkih partija, drugih institucija, ali i o pitanjima od javnog značaja.

Equality

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Crna Gora se šest nedjelja suočava sa pandemijom novog korona virusa. Na nivou zaštite javnog zdravlja treba istaći da su rezultati veoma dobri. Određeni djelovi sistema su pokazali zavidan kapacitet da uspješno upravljaju ovom zdravstvenom krizom, ali su i crnogorski građani i građanke demonstrirali odgovornost i disciplinu u poštovanju mjera i praćenju preporuka. Ta sinergija je značajno uticala na dosadašnji uspjeh koji se broji relativno malim brojem registrovanih zaraženih osoba i najmanjim procentom mortaliteta u regionu, ali i među postjugoslovenskim državama.

Montenegro --- History.

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Kriminalitet maloljetnika je produkt nepovoljnih socijalnih, porodičnih, obrazovnih i drugih uslova u kojima se maloljetnik oblikuje tokom odrastanja i koji negativno djeluju na razvoj njegovog vrijednosnog okvira. Složenost i osjetljivost problema maloljetničke delinkvencije, ali i posljedice za dalji put maloljetnog delikventa, zahtijevaju proaktivno učešće različitih sfera društva, a posebno institucija koje se u okviru svoje nadležnosti bave pravima maloljetnih lica. Zakonodavni okvir kojim se uređuje pitanje maloljetnika u krivičnom postupku u Crnoj Gori daje kvalitetna rješenja, i gotovo je u potpunosti usklađen sa međunarodnim konvencijama i standardima omogućavajući postupanja po mjeri djeteta. Međutim, uočljivo je da postoji diskrepanca između zakona i njegove primjene u praksi, a što i po mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda maloljetničko pravosuđe čini jednom od slabijh karika u pravosudnom sistemu. Cilj ove analize je da skrene pažnju na pitanje maloljetničke delikvencije, počev od osvrta na zakonodani okvir, preko primjene tog okvira u praksi, do problema sa kojima se suočavaju institucije u sprovođenju svojih ovlašćenja u okviru maloljetničkog krivičnog prava (nedovoljno obučenog kadra i nedostatak infrastrukture), sa fokusom na alternativne mjere i krivične sankcije, kao i na postupak izvršenja mjera i sankcija prema maloljetnicima. Uvid u presude otvara i pitanje adekvatnosti primijenjene kaznene politike i u kojoj mjeri se može očekivati postizanje svrhe krivičnih sankcija, odnosno da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim učiniocima krivičnih djela, vršenjem nadzora, opštim i stručnim osposobljavanjem i razvijanjem lične odgovornosti, obezbijedi pravilan razvoj sa ciljem da ubuduće ne vrše krivična djela. Publikacija "Mjere i sankcije prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela" je dio projekta "Položaj maloljetnika u krivičnom postupku - od prevencije do reintegracije!", koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku Ministarstva pravde.

Criminal law. --- Human rights. --- Humanitarian law.